Skip to main content

Pridjevi

Automatski prijevod
Ovaj članak je automatski preveden i može sadržavati pogreške. Pružanje prijevoda na više od deset jezika je izazovan zadatak i veselimo se vašoj pomoći. Kontaktirajte nas na Discord ako nam želite pomoći poboljšati kvalitetu naših prijevoda. Alternativno, možete predložiti popravke izravno putem GitHub.

Infleksija​

Pridjevi se slažu s imenicom koju mijenjaju u rodu, padežu i broju. Deklinacija je uvijek pravilna. Međutim, treba zapamtiti tri stvari:

  • Na pridjeve uvelike utječu pravila o/e i y/i, što znači da se pravi razlika između tvrdih i mekih korijena: ako korijen završava na š, ž, č ili j, tada svaki -o- postaje -e- i svaki -y- postaje -i-.
  • Kao i kod imenica, akuzativ ima isti oblik kao i genitiv kada je odgovarajuća imenica muškog i živog roda, jednine i množine.
  • Osim pridjeva koji se odnose na imenice muškog roda, žive imenice, nominativ i akuzativ množine isti su za sve rodove.

Osnovni završeci​

Osnovni nastavci (koji se odnose ne samo na pridjeve, već i na posvojne zamjenice, pokazne zamjenice i slično) su:

m.r.
(živo)		m.r.
(neživo)		s.r.ž.r.
n.-y (-i)-o (-e)-a
a.-ogo (-ego)-y (-i)-u
g.-ogo (-ego)-oj (-ej)
d.-omu (-emu)-oj (-ej)
i.-ym (-im)-oju (-eju)
l.-om (-em)-oj (-ej)

Tvrdi pridjevi​

Primjer deklinacije tvrdih pridjeva: dobry „dobar”:

m.r.
(živo)		m.r.
(neživo)		s.r.ž.r.
n.dobrydobrodobra
a.dobrogodobrydobru
g.dobrogodobroj
d.dobromudobroj
i.dobrymdobroju
l.dobromdobroj

Meki pridjevi​

Primjer deklinacije mekih pridjeva: svěži „svjež”:

m.r.
(živo)		m.r.
(neživo)		s.r.ž.r.
n.svěžisvěžesvěža
a.svěžegosvěžisvěžu
g.svěžegosvěžej
d.svěžemusvěžej
i.svěžimsvěžeju
l.svěžemsvěžej

Kratki oblik​

Mali broj pridjeva postoji u takozvanom kratkom obliku, reliktu neodređene deklinacije pridjeva u zajedničkoslavenskom jeziku. Ovaj kratki oblik razlikuje se od pravilnih pridjeva samo u nominativu jednine muškog roda izostavljanjem završetka -y/-i. Najčešći primjeri su posvojni pridjevi -ov i -in, koji izražavaju vlasništvo prema osobi muškog i ženskog roda: Petrov dom „Petrova kuća”, materin stol „majčin stol”. Svi ostali oblici su pravilni: Petrova kniga „Petrova knjiga”, na materinom stolu „na majčinu stolu”.

Ovi posvojni pridjevi upotrebljavaju se samo kada je posvojni pridjev jedna riječ. U ostalim slučajevima koristi se genitiv: bratova kniga „bratova knjiga”, ali: kniga mojego brata „bratova knjiga”; Puškinova poezija „Puškinova poezija”, ali: poezija Aleksandra Puškina „Aleksandra Puškinova poezija”.

Kratki oblik također se može koristiti kada pridjev tvori predikat rečenice: Petr jest ščestliv „Petar je sretan”, dom jest velik „kuća je velika”, itd. Ovo ipak nije obavezno i u većini slučajeva ljudi jednostavno će napisati: Petr jest ščestlivy i dom jest veliky.

Prilozi​

Prilozi se mogu izvesti od pridjeva upotrebom završetka -o (-e iza mekog suglasnika). Drugim riječima, identični su srednjem rodu jednine: dobro „dobro”, svěže „svježe”.

Stupnjevi usporedbe​

Komparativi i superlativi mogu se graditi na dva načina: jednostavnim (analitičkim) oblikom i složenijim (sintetičkim) oblikom.

Analitička komparativna​

Ovaj način tvorbe komparativa je najlakši za korištenje. Jednostavno imajte osnovni oblik (pozitiv) pridjeva ili priloga ispred vyše ili bolje „više”: vyše prosty „jednostavnije = jednostavnije”. Ovo rješenje može se koristiti za sve pridjeve i priloge, ali se najvjerojatnije susreće u slučaju vrlo dugih riječi, stranih riječi i participa: vyše/bolje sintetičny „sintetičniji”, vyše/bolje smrdeči „smrdljiviji”.

Sintetička usporedba​

Osnovni komparativ pridjeva -ějši (-ejši iza mekog suglasnika), koji zamjenjuje nastavak -y/-i: bogaty → bogatějši, slaby → slabějši, blagy → blažejši, svěži → svěžejši.

Ovi se završeci mogu jednostavno pretvoriti u priloge zamjenom elementa -ši s -e (dajući završetak -ěje/-eje umjesto priloškog završetka -o/-e): novo → nověje, čisto → čistěje, tiho → tišeje, svěže → svěžeje.

Izuzetak su pridjevi na -ky, -eky, -oky, koji umjesto -ši imaju -ši: kratky → kratši, tenky → tenši, daleky → dalši, vysoky → vysši.

Komparativi ovih pridjeva mogu se adverbijalizirati dodavanjem završetka -je korijenu, uzrokujući jotaciju prethodnog(ih) suglasnika(a): daleko → dalje, široko → širje, vysoky → vyše, blizko → bliže, rědko → rědže.

Nepravilne usporedbe​

Sedam pridjeva ima nepravilan komparativ:

  1. dobry „dobro” → lěpši (pris. lěpje) ili lučši (pris. lučše) „bolje”
  2. zly „loše” → gorši (pris. gorje) „gore”
  3. veliky „veliko, veliko” → večši (pris. veče) ili bolši (pris. bolje) „veće, veće”
  4. maly „malo, malo” → menši (pris. menje) „manje, manje”
  5. blagy „ugodno, radosno” → unši (pris. unje) „ugodnije/radosnije”
  6. legky „lako, lagano” → legši (pris. legše) „lakše, lakše”
  7. mekky „mekano” → mekši (pris. mekše) „mekše”

Nije nemoguće koristiti pravilne oblike ovih pridjeva (poput dobrějši ili zlějši), ali prosječnom Slavenu to će izgledati djetinjasto ili umjetno.

Superlativ​

Superlativ se tvori tako da se komparativu doda prefiks naj-: najnovějši (prid.), najnověje (pris.). Ovo vrijedi i za analitičku usporedbu: najvyše sintetičny ili najbolje sintetičny.

Radi pojednostavljenja, ovaj se završetak također može dodati pozitivu (tako se prave superlativi u bugarskom i makedonskom): najnovy (prid.), najnovo (pris.).

Dodatni obrasci​

Prilozi menje i najmenje mogu se koristiti za izražavanje suprotnog značenja vyše/bolje i najvyše/najbolje, što znači „manje” odnosno „najmanje”.

Prefiks prě- koji se pridodaje pozitivu može se koristiti i kao vrsta superlativa, izražavajući ekstremni ili pretjerani stupanj („vrlo”, „previše”).

Prefiks ne- stvara negativ: neprijetny „nije ugodno, neugodno”.

Primjer​

  • prosty „jednostavan” (pridjev, pozitivan)
  • prosto „jednostavno” (prilog, pozitivan)
  • prostějši „jednostavnije” ili vyše prosty ili bolje prosty „jednostavnije, jednostavnije”
  • prostěje „jednostavnije” ili vyše prosto ili bolje prosto „jednostavnije, jednostavnije”
  • najprostějši ili najprosty ili najvyše prosty ili najbolje prosty „najjednostavnije”
  • najprostěje ili najprosto ili najvyše prosto ili najbolje prosto „najjednostavnije, najjednostavnije”
  • menje prosty „manje jednostavno”
  • menje prosto „manje jednostavno”
  • najmenje prosty „najmanje jednostavno”
  • najmenje prosto „najmanje jednostavno”
  • neprosty „nije jednostavno”
  • prěprosty „prejednostavno, prejednostavno, krajnje jednostavno”
Pravne informacije
This article has been ponovno objavljeno with the permission of its original author, Jan van Steenbergen.