Formacija riječi

Automatski prijevod

Ovaj članak je automatski preveden i može sadržavati pogreške. Pružanje prijevoda na više od deset jezika je izazovan zadatak i veselimo se vašoj pomoći. Kontaktirajte nas na Discord ako nam želite pomoći poboljšati kvalitetu naših prijevoda. Alternativno, možete predložiti popravke izravno putem GitHub.

Sufiksi

Dolje slijedi popis sufiksa. Imajte na umu da ako korijen završava na određeni suglasnik, on se mijenja prije nastavaka -ji, -ka, -ko, -nik, -ny, -ok, -sky i -stvo, kako slijedi:

• k/c > č (npr. ruka > ručny)
• g > ž (npr. kniga > knižka)
• h > š (npr. muha > mušji)

S druge strane, meki suglasnik nj otvrdnjava ispred -nik i -ny.

Sufiksi koji počinju s -o- mijenjaju se u -e- kada slijede meki suglasnik:

• byk + -ok > byček
• konec + -ovy > koncevy
• noč + -ovati > nočevati

Imenica do imenice

• Deminutivi se tvore na sljedeći način:
  • riječi muškog roda na tvrdi suglasnik imaju nastavak -ok:
    pes „pas” > pesok (gen. peska) „pas”
  • riječi muškog roda na meki suglasnik imaju nastavak -ik ili -ek:
    muž „čovjek” > mužik „mali čovjek”
  • riječi ženskog roda dodaju sufiks -ka na korijen riječi:
    kniga „knjiga” > knižka „knjižica”
  • riječi srednjeg roda dodaju sufiks -ko na korijen riječi:
    polje „polje” > poljko „malo polje”
• Za izvođenje apstraktnih svojstava iz imena osoba koristi se sufiks -stvo:
  prijatelj „prijatelj” > prijateljstvo „prijateljstvo”, muž „muškarac” > mužstvo „muškost”
• Mjesto opisano kao prijedlog u kombinaciji s imenom drugog mjesta obično ima završetak -je:
  morje „more” > primorje „zemlja uz more”, brjuh „trbuh” > podbrjušje „podstomak”
• Općenitiji pokazatelj mjesta je završetak -išče:
  voz „vagon, auto” > vozišče „parkiralište”, ogonj „vatra” > ognišče „kamin, ognjište”
• Za izvođenje osobe koja je za nešto zadužena ili koja nečim rukuje, ili predmeta koji nešto sadrži, koristi se sufiks -nik:
  glava „glava” > glavnik „šef, šef”, kabel „kabelska” > kabelnik „kabelski”, kniga „knjiga” > knižnik „vitrina”
• Za izvođenje osobe koja je bez nečega koristimo kombinaciju prefiksa bez- i sufiksa -nik:
  Bog „Bog” > bezbožnik „bezbožna osoba”
• Stanovnik zemlje, regije ili grada ima završetak -ec (ponekad -an(in)):
  Albanija > Albanec „Albanski”
• Ženski ekvivalent završetaka -nik i -ec je -nica odnosno -ica:
  rada „vijeće” > radnik „savjetnik” > radnica „savjetnik”; Albanec „Albanka” > Albanica „Albanka”
• U drugim slučajevima radije koristimo završetak -ka za ženske ekvivalente muških osoba:
  prijatelj „prijatelj” > prijateljka „prijateljica”, gradžanin „građanka”, gradžanka „građanka”
• Mladunče životinje obično se izvodi dodavanjem -e imenu životinje, što rezultira imenicom srednjeg roda klase -et-:
  kot „mačka” > kote „mačić”, jelenj „jelen” > jelene „lane”

Pridjev uz imenicu

• Za izvođenje apstraktne kvalitete iz pridjeva koristi se sufiks -ost:
  dobry „dobro” > dobrost „dobro”
• Osoba koja predstavlja kvalitetu izraženu pridjevom često ima završetak -ec (žen. -ica):
  glupy „glup” > glupec „glupa osoba, budala”, izgnany „protjeran, protjeran” > izgnanec „prognana osoba, egzil”
• Indikator mjesta -išče može se koristiti i s pridjevima:
  mokry „mokro” > mokrišče „močvara, močvara”, tajny „tajno” > tajnišče „tajno mjesto”
• Pridjev može funkcionirati i kao imenica, ostajući nepromijenjen:
  běly „bijeli” > běly „bijeli”

Glagol u imenicu

• Za izvođenje imena osobe koja se bavi aktivnošću označenom izvornim glagolom koristi se sufiks -telj:
  učiti „poučavati” > učitelj „učitelj”
• Zanimanja se često izražavaju završetkom -ač ili -ar:
  kovati „kovati” > kovač „kovač”, krojiti „krojiti” > krojač „krojati”, pekti „peći” > pekar „pekar”
• Indikator mjesta -išče može se koristiti i s glagolima (često na temelju L-participa):
  igrati „igrati se” > igrališče „igralište”, žiti „živjeti” > žilišče „domicil, boravište”
• Sam čin predstavljen je verbalnom imenicom (gerund), koja završava na -nje, ponekad -tje dělati „činiti, napraviti” > dělanje „činiti, stvarati”, žiti „živjeti” > žitje „život”

Pridjev na pridjev

• Za komparative i superlative vidi pod pridjevi
• Za promjenu značenja pridjeva u suprotno, koristite prefiks ne-:
  dobry „dobro” > nedobry „nije dobro”
• Za intenziviranje značenja pridjeva, može se koristiti prefiks prě-, što znači „vrlo” ili „previše”:
  umorjeny „umoran” > prěumorjeny „smrtno umoran, iscrpljen”
• Da bi se oslabilo značenje pridjeva, koristi se sufiks -ovity:
  zeleny „zeleno” > zelenovity „zelenkasto”

Imenica uz pridjev

• Pridjevi (u značenju: koji se odnose na nešto) izvedeni su iz imenica pomoću tri sufiksa: -sky ako je izvorna imenica zemljopisno ime ili entitet, ili osoba (obično profesija), -ji u u slučaju životinja, drugih osoba ili božanskih entiteta, ili -ny (u drugim slučajevima):
  žena „žena” > žensky „žensko, ženstveno”, morje „more” > morsky „povezano s morem”, člověk „čovjek, osoba” > člověčji „čovjek”, @ @161 „konj” > konji „konj”, noč „noć” > nočny „noćni, noćni-”, pismo „pismo, skripta” > pisemny „napisano, pismeno”
  Može biti i nekoliko nepravilno oblikovanih pridjeva.
• Za izvođenje pridjeva koji izražava materijal od kojeg je nešto napravljeno, može se koristiti sufiks -ěny:
  drěvěny „drveni”, steklěny „od stakla”
• Za izvođenje pridjeva koji izražava "ima karakteristike", može se koristiti sufiks -ovy:
  pomaranča „naranča (voće)” > pomarančevy „naranča (boja)”
• Za izvođenje pridjeva koji izražava sličnost s nečim koristi se sufiks -ovity:
  malpa „majmun” > malpovity „majmunolik”
• Za izvođenje pridjeva koji izražava odsutnost nečega koristimo prefiks bez- u kombinaciji sa sufiksom -ny:
  dom „kuća” > bezdomny „beskućnik”, naděja „nada” > beznadějny „bez nade”
• Pridjev koji izražava određenu karakteristiku dijela tijela tvori se na sljedeći način: karakterističan + -o- + dio tijela + -y:
  oko „oko” > jednooky „jednooki”, ruka „ruka” > bezruky „bez ruke”

Glagol na pridjev

• Sama verbalna konjugacija proizvodi četiri pridjeva u obliku participa (vidi: participi):
  dělati „raditi” > dělajuči „raditi, stvarati”, dělajemy „biti napravljen”, sdělavši „imati učinjeno”, sdělany „učinjeno”
• Za izvođenje pridjeva koji izražava sklonost ili naviku, završetak se može zamijeniti sufiksom -livy:
  govoriti „govoriti, razgovarati” > govorlivy „pričljiv”
• Za izvođenje pridjeva koji izražava mogućnost (usp. engleski -able/-ible), završeci -omy (-emy, -imy) ili -livy mogu se pridružiti prezentu napeto stablo:
  razuměti „razumjeti” > razumlivy „razumljivo”, nesti „nositi” > nesomy „prijenosno”

Prilog uz pridjev

• Prilog se može adjektivizirati sufiksom -šnji:
  včera „jučer” > včerašnji „jučer”, dnes „danas” > dnešnji „danas”, nyně „trenutno, sada” > nyněšnji „trenutno, sada”

Imenica prema glagolu

• Najjednostavniji način izvođenja glagola iz imenice je korištenje sufiksa -ovati:
  malpa „majmun, majmun” > malpovati „ponašati se/ponašati se kao majmun”, noč „noć” > nočevati „provesti noć”
• Za čin tjeranja nekoga/nečega na liječenje nečim, prefiks o- i završetak -iti koriste se zajedno:
  kamenj „kamen” > okameniti „kamenovati”, světlo „svjetlo” > osvětliti „osvijetliti, osvijetliti”, svoboda „sloboda” > osvoboditi „osloboditi”
• Da biste se oslobodili ili lišili nekoga/nečega, koristi se prefiks obez- sa završetkom -iti:
  glava „glava” > obezglaviti „odrubiti glavu”, dom „kuća” > obezdomiti „učiniti beskućnikom”

Pridjev glagolu

• Proces nastajanja izražava se završetkom -ěti:
  běly „bijel” > bělěti „pobijeliti”, bogaty „bogat” > bogatěti „obogatiti se”, hvory „bolestan, bolestan” > hvorěti „biti ili postati bolestan /bolesno”
• Da bi netko/nešto imalo karakteristike izražene pridjevom, prefiks o- i završetak -iti koriste se zajedno:
  črny „crno” > očrniti „pocrniti, učiniti crnim”
• Kako bi netko/nešto imalo više karakteristika izraženih pridjevom (često komparativom), prefiks u- kombinira se sa završetkom -iti:
  lěpši „bolje” > ulěpšiti „poboljšati, učiniti boljim”, menši „manje” > umenšiti „smanjiti, smanjiti”
• Za uklanjanje karakteristika izraženih pridjevom, prefiks od- i sufiks -iti koriste se zajedno:
  črny „crno” > odčrniti „ukloniti crnu boju, ukloniti crnu boju”

Od glagola do glagola

• Osnovni oblik glagola s prefiksom uvijek je svršen. Nesvršeni glagol može se izvesti iz njega na sljedeći način:
  • ako glagol ima završetak -ati, nesvršeni glagol ima -yvati:
    sodržati „sadržati” > sodrživati
  • ako glagol ima završetak -iti, nesvršeni glagol ima -jati:
    obnoviti „obnoviti” > obnavjati
  • ako glagol ima završetak -nuti, nesvršeni glagol ima -ati:
    oddohnuti „disati” > oddyhati
  • ako je glagol jednosložan i završava na samoglasnik, nesvršeni glagol ima -vati:
    prodati „prodati” > prodavati

Pridjev uz prilog

• Pridjev se adverbijalizira upotrebom završetka -o:
  dobry „dobro” > dobro „dobro”
• Komparativ -(ěj)ši adverbijaliziran je zamjenom s -(ě)je:
  slabějši „slabiji” > slaběje „slabiji”

Prefiksi

Jedan ili više sljedećih prefiksa može se koristiti za promjenu značenja riječi. Mogu se vezati uz sve vrste riječi, ali najviše uz glagole.

do-

(komplementarno s od-)

• učiniti nešto ili ići negdje do kraja/cilja/prepreke/rezultata: dojdti „stići, doći (do cilja)”, doletěti „stići letenjem”, dozvati „zvati sbd. . natjerati ga da dođe”
• učiniti dodatno: dopisati „dodati pisanjem, dovršiti pisanje dodavanjem nečeg.”, dopolniti „popuniti dodavanjem malo”

iz-

(komplementarno s v-, zamjenjivo s vy-)

• van, isključeno, ex-: izgnati „protjerati”, izbrati „izabrati, odabrati, izabrati”, izdati „izdati”
• vidi dalje pod vy-

na-

(često se koristi kao savršeni marker)

• gore, na, preko: navrgnuti „baciti na(na) što.”, naložiti „leći na/preko nečega”, najdti „naći” (buk. „doći na što. ”), napisati „zapisati”
• učiniti ili postići puno, u određenoj količini: nagovoriti „puno govoriti”, nabrati „uzeti određenu količinu čega.”
• (s povratnom zamjenicom se) dovoljno, sit: naspati se „potpuno spavati, dobro spavati”, najesti se „jesti do puna želuca”

nad-

(komplementarno s pod-)

• Preko (pomicanje); preko, bolje (figurativno): nadsiliti „nadvladati”, nadigrati „poraziti, nadigrati”, nadpisati nad „prepisati nešto”, nadlomiti „slomiti odozgo”, nadkryti „prekinuti prekriti"

nedo-

(komplementarno do-)

• učiniti nepotpuno, ne u potpunosti: nedopisati „pisati bez završetka”, nedopolniti „ispuniti, ali ne u potpunosti”

o-/ob-

(izvodi glagole od imenica i pridjeva)

• dati ili dobiti osobine izražene imenicom ili pridjevom: okrugliti „okrugliti”, okameniti „pretvoriti u kamen”
• učiniti da se predmet tretira nečim (lit. ili sl.) izraženim imenicom: okružiti „zaobići, okružiti”, okameniti „kamenovati”

ob-

(izvodi glagole od imenica i pridjeva)

• okolo: obidti „obilaziti”, „izbjegavati”, obmotati „motati se”

obez-

(izvodi glagole iz imenica; komplementarno ob-)

• lišiti se nečega izraženog imenicom (dis-): obezsiliti „obesnabiti”, obezhrabriti „obeshrabriti”

od-

• daleko, isključeno (pokretno): odidti „otići”, oddati „oddati”, odvinuti „odjebati”, odgovoriti „odgovoriti” (bukv. odgovoriti/odgovoriti )
• dovršiti ili ispuniti radnju (kako bi je se riješio): odrabotati „odraditi”

po-

• početi, pripremiti se, učiniti odmah: početi „početi”, pojdti „početi ići, krenuti”
• nakratko, malo, s vremena na vrijeme, tu i tamo: pospati „malo spavati”, posmatrjati „gledati tu i tamo”
• označava radnju koju izvode mnogi ili koja utječe na sve/mnoge: poskryvati se „sakrij” (mnogo ljudi), pobiti „ubiti sve/mnoge”
• završetak, rezultat: pojesti „pojesti sve”, pokryti „pokriti cijelu stvar”

pod-

• ispod, pod-, odozdo: podmetnuti „staviti pod nešto”, podbiti „kucati odozdo”
• potajno, potajno: podkazati „pričati potajno”, podgledati „potajno gledati”, podsměhnuti se „rugati se, šaliti se” (smijati se potajno)

prě-

• poprijeko, preko (pokret): prějdti „idi s druge strane”, prěvesti „donijeti, prenijeti” > „prevesti”
• transformacija iz nečeg starog u nešto novo: prěbudovati „ponovno izgraditi”, prěorganizovati „reorganizirati”
• kroz, s jedne strane na drugu: prěsěkti „presjeći, presjeći”, prěpisati „prepisati, kopirati”
• previše, previše-: prěsoliti „upotrijebiti previše soli”, prěvariti „kuhati predugo”

prěd-

(komplementarno za)

• prije, unaprijed: prědviděti „predvidjeti”, prědstaviti „zamisliti, uvesti”, prědplatiti „platiti unaprijed”

pri-

• blizu, pored: prijdti „prići, približiti se”
• na, na, vezano: privinuti „zavrnuti”, primetnuti „staviti bliže, staviti uz nešto.”
• dodatno: privinuti „zašrafiti dodatno”, pripisati „napisati dodatno”, prigovoriti „prigovoriti” (bukvalno reći dodatno)
• samo malo: priodkryti „malo otvoriti”, prikryti „zatvoriti, ali ne sasvim”

pro-

• kroz(van): probiti „probiti, prodrijeti”, protěkti „teći”, progrějati „zagrijati”
• promašiti, prošlo do: projehati mimo „promašiti nešto”, promašiti, promahnuti „do promašiti cilj”
• kroz cijelo vrijeme: prorabotati ves denj „raditi kroz cijeli dan”
• izgubiti sve: protratiti penezy „izgubiti sav novac”, proigrati igru „izgubiti igru”

raz-

(komplementarno s(o))

• rastaviti, rastaviti, dolje: razidti „razdvojiti se”, razkydnuti „rastaviti, razjediniti”
• de-, poništi: razminovati „razminirati”
• biti usred nečega, provoditi radnju kroz: razcvětati „biti u cvijetu”, razgovarjati „razgovarati, biti usred govorenja”

s-/so-

• zajedno, s: svezati „povezati, međusobno povezati”, sozvati „pozvati zajedno”, sobrati „prikupiti, skupiti”
• dolje od: sojdti „ići, sići”, snesti „oboriti”
• potpuno, gotovo, dolje: srězati „skratiti”, sdělati „učiniti” sbriti „u potpunosti obrijati”, svariti „u potpunosti skuhati”, sbudovati „u potpunosti izgraditi”

su-

• pored, paralelno, su-: surabotati „raditi zajedno, jedan pored drugog”
• kretati se licem u lice; suhoditi „sastati se, sastati se”

u-

(često se koristi kao savršeni marker)

• daleko: uletěti „odletjeti (tako da netko propusti let”), uběgti „pobjeći”
• totalno (često negativno): ubiti „ubiti” (bukv. potpuno potući), uginuti „umrijeti”, usohnuti „presušiti”
• (na temelju pridjeva) učiniti više: ulěpšiti „poboljšati, učiniti boljim”, umenšiti „smanjiti, smanjiti, učiniti manje”

v-/vo-

• unutra, u (s glagolima kretanja): vojdti „ući, ući”, vnesti „unijeti”, vlupiti „uvući”
• (s povratnom zamjenicom se) učiniti nešto. točno, pozorno, radoznalo: včitati se „početi radoznalo čitati”, vslušati se „početi znatiželjno čuti”

voz-

• gore, uvis, gore: vozletěti „letjeti gore”, vozidti „ići uzbrdo”
• početi iznenada činiti što. intenzivno: vozvyti „iznenada početi plakati”, vozbuditi „stimulirati, uzburkati”
• natrag, ponovno, ponovno: vozvratiti se „vratiti se”, vozživiti „reanimirati”>

vy-

(umjesto vy- Južni Slaveni koriste iz- u svim padežima)

• out, afield, onto (s glagolima kretanja): vyjdti (iz) „izaći (iz)”, vynesti (iz) „brinuti se”
• učiniti što. posve, posve: vyvariti „potpuno prokuhati”, vysušiti „potpuno se osušiti, osušiti”
• pa, dugo, okolo: vyležati se „ležati okolo”

za-

• iza, ispod: zajdti „ići iza”, zametnuti „staviti iza, zaboraviti; zaryti „podmetnuti, gurnuti pod što.”
• učiniti zatvorenim, zatvoriti, čvrsto: zatvoriti „zatvoriti”, zavinuti „čvrsto zavrnuti, zavrnuti”, zašiti „zašiti (čvrsto)”, zapakovati „spakirati (zatvoriti)”
• početi raditi nešto: zapěvati „početi pjevati”, zaplakati „početi plakati” zvijezda radi intenzivno (s se): zagledati se, zasmotriti se „gledati naprijed, gledati stalno, gledati duboko”

Složenice

Dva se korijena mogu slobodno spojiti kako bi se stvorila nova ideja. Obično se to radi pomoću spojnog znaka -o- (-e- nakon mekog suglasnika):

• voda „voda” + padati „pasti” > vodopad „vodopad”
• sam „ja” + kritika „kritika” > samokritika „samokritika”
• myš „miš” + loviti „hvataj, lov” > myšelovka „mišolovka”
• zemja „zemlja, zemlja” + tresenje „drhtanje” > zemjetresenje „potres”

Kada je prvi član posuđenica iz engleskog, može se podijeliti crticom (defis):

• rok-muzika „rock glazba”
• veb-stranica „web stranica”