Derivacija riječi

Automatski prijevod

Ovaj članak je automatski preveden i može sadržavati pogreške. Pružanje prijevoda na više od deset jezika je izazovan zadatak i veselimo se vašoj pomoći. Kontaktirajte nas na Discord ako nam želite pomoći poboljšati kvalitetu naših prijevoda. Alternativno, možete predložiti popravke izravno putem GitHub.

Praslavenski

Riječi se temelje na živim slavenskim jezicima, a kada se potonji međusobno ne slažu, u osnovi slijedimo većinu primjenom sustava glasanja. Kako bismo izbjegli nedosljednosti, moramo paziti da riječi koje koriste isti korijen uvijek koriste u istom obliku. Budući da svi slavenski jezici izvode svoje oblike iz zajedničkoslavenskog na prilično predvidljiv način, nikada ne posuđujemo izravno od njih. Umjesto toga, slijedimo model jednostavnog izvođenja iz zajedničkoslavenskog. To čini jezik lakšim za prepoznavanje i lakši za korištenje svima. Samo čitanjem nekoliko tekstova, čovjek će automatski brzo naučiti kako je određeni glas u vlastitom jeziku predstavljen u međuslavenskom.

Sljedeća tablica pokazuje kako se s različitim zajedničkoslavenskim glasovima i sekvencama postupa u međuslavenskom. Imajte na umu da je u nekim slučajevima moguće razlikovati sjevernoslavensku od južnoslavenske inačice (vidi aromatizacija).

Proto-Slavic	OCS	Slavic	Interslavic		Examples
			Etymological alphabet	Standard alphabet	Etymological alphabet	Standard alphabet
y	ꙑ, ъи	ESl./WSl. y, SSl. i	y	y	byti, dobry	byti, dobry
ě	ѣ	RU/BE 'e, UK i, PL ie/ia, CZ ě/e/a, SKie/e/a, SL/SR/MK e, HR (i)je, BG e/ja	ě	ě	svět, rěka	svět, rěka
ę	ѧ	ESl. ja, PL ią/ię, CZ a/ě, SK ä/a/ia, SSl.e	ę	e	język, svęty	jezyk, svety
ǫ	ѫ	PL ą/ę, CZ u/ou/i, SL o, MK a, BG ă/a, otherwise u	ų	u	pųt́, rųka	put, ruka
initial ǫ-	ѫ-	RU/CZ/SK u-, PL wą-, SB wu-; other languages are less consistent	vų-	vu-	vųtroby, pavųk	vutroby, pavuk
strong ь	ь	BCMS a, otherwise e	ė	e	otėc, pės	otec, pes
strong ъ	ъ	ESl./SK/MK o, PL/CZ/SL e, BCMS a, BG ă	ȯ	o	sȯn, pěsȯk	son, pěsok
(C)orC (C)olC	ра ла	ESl. (o)ro/(o)lo, PL ro/ło, SSl./CZ/SK ra/la	rå lå	ra la	gråd, kråva glåva, mlådy	grad, krava glava, mlady
(C)erC (C)elC	рѣ лѣ	ESl. (e)re/(o)lo, PL rze/le, CZ ře/lě, SKre/lie, SL/SR/MK re/le, HR rije/lije, BGrja/lja	rě lě	rě lě	brěg, prěd mlěko	brěg, prěd mlěko
CъrC	ръ	ESl. or, PL ar, BG ъr, otherwise r	r	r	trg, krčma	trg, krčma
CьrC	рь	ESl. er, PL ar/ierz, BG ъr, otherwise r	ŕ	r	dŕžati, smŕt́	držati, smrt
CъlC	lъ	RU/SL/MK ol, BE/UK ou, PL oł/łu/eł, CZ/SKl/lu, BCMS u, BG ъl	ȯl	ol	dȯlg, kȯlbasa	dolg, kolbasa
CьlC	ль	RU/SL/MK ol, BE/UK ou, PL oł/łu/eł/il, CZ/SKl/lu, BCMS u, BG ъl	ȯl	ol	tȯlsty, vȯlk	tolsty, volk
pj, bj, mj, vj	пль, бль...	ESl./SSl. plj, blj..., WSl. p, b...	pj, bj, mj, vj	pj, bj, mj, vj	kupjų, zemja	kupju, zemja
lь, lj nь, nj	ль нь	ESl./PL ľ/ń, otherwise ľ/l, ń/n	lj nj	lj nj	ljubiti, hvaljeńje denj, hrånjeńje	ljubiti, hvaljenje denj, hranjenje
rь, rj	рь	RU/PL/CZ/SL ŕ, otherwise r	ŕ, rj	r, rj	caŕ, tvorjeńje	car, tvorjenje
tь dь	ть дь	RU/UK/SK t́/d́, PL/BE ć/dź, CZ/SSl. t/d	t́ d́	t d	kost́ dóžd́	kost dožd
sь zь	сь зь	ESl./PL ś/ź, otherwise s/z	ś ź	s z	loś knęź	los knez
sj zj	ш ж	everywhere š/ž	š ž	š ž	prošų tęžeńje	prošu teženje
tj, kt́ dj, gd́	щ жд	ESl./SL č, WSl. c, BCMS ć, MK kj, BGšt ESl. ž, PL dz, CZ/SK z, SL d/j, BCMSđ, MK gj, BG žd	ć đ	č dž	svěća, noć među	svěča, noč medžu
šč	щ	CZ/SK/SSl. št, otherwise šč	šč	šč	ščetka	ščetka
tl, dl	л	ESl./SSl. l, WSl. tl/dl	l	l	moliti, grlo	moliti, grlo
g	г	UK/BY/CZ/SK h, otherwise g	g	g	glåva, jego	glava, jego
lьje, nьje tьje, dьje sьje, zьje rьje	льѥ, ньѥ тьѥ, дьѥ сьѥ, зьѥ рьѥ	RU lije/nije, UK llja/nnja, PL le/nie, CZlí/ní, SK lie/nie, SL/SH/MK lje/nje, BGl(i)e/n(i)e	ĺje, ńje ŕje t́je, d́je śje, źje	lje, nje rje tje, dje sje, zje	usiĺje, dělańje, primoŕje, žit́je, orųd́je, podlěśje	usilje, dělanje, primorje, žitje, orudje, podlěsje

Međunarodni vokabular

Slaveni ne žive na otoku, a tijekom stoljeća njihovi su jezici posuđivali i mnoge neslavenske riječi. Dio tih riječi preuzeti su od svojih izravnih susjeda (njemački, romanski, turski). Rječnik ove vrste rijetko je pronašao put do cijele jezične obitelji. Na primjer, njemačke posuđenice mnogo su češće u zapadnoslavenskom nego u ruskom ili bugarskom, dok se riječi turskog podrijetla mogu naći u južnoslavenskom više nego u drugim slavenskim jezicima. Kao rezultat toga, većina ovog rječnika nije uobičajeno razumljiva i stoga se ne koristi u međuslavenskom jeziku.

Druga kategorija je međunarodni vokabular, većinom iz latinskog i grčkog, ali kasnije i iz francuskog, au novije vrijeme i engleskog. Riječi ovog tipa obično su slične diljem Europe i drugih dijelova svijeta. Oni su sastavni dio svakog slavenskog jezika i mogu biti od velike pomoći u postizanju međusobne razumljivosti, osobito među obrazovanijima. Međunarodne riječi praktički su identične u svakom jeziku i gotovo da nema varijacija u značenju. Kada posuđujemo međunarodni vokabular, držimo se što je moguće bliže pravopisu izvorne riječi, prilagođavajući ga samo onoliko koliko to zahtijeva pravopis. Međutim, posebno za grčko-latinski vokabular vrijedi sljedeće:

• Izbjegavaju se geminirani suglasnici: gramofon, grupa.
• Grčki suglasnici th i ph pojednostavljeni su u t i f: teatr, fenomen
• Grčki y piše se i, što je bliže i pravopisu i izgovoru u većini slavenskih jezika: sistem, fizika
• Zvuk k uvijek se piše k, a nikad c: kontakt
• Zvuk x (često predstavljen sa ch) piše se h: psiholog.
• Zvuk y (na njemačkom napisano ü, na francuskom u) postaje ju: bjuro.
• Između samoglasnika, glas z (napisan -s-) postaje z: baza.
• Između samoglasnika, glas s (napisan -ss-) postaje s: masa.

Osim toga, završeci su na predvidljiv način prilagođeni onome što je najčešće u slavenskim jezicima:

• Glagoli latinskog porijekla (često -ate, -fy, -ise/-ize u engleskom, -ieren u njemačkom) imaju -ovati: organizovati , komunikovati.
• Latinski -ia (preveden na engleski kao -ia ili -y) postaje -ija: ekonomija.
• Engleski -sis (od grčkog) postaje -za: kriza.
• Nazivi kemijskih elemenata itd. na -ium postaju -ij: helij, kriterij.
• Riječi na -um i -us općenito imaju ove završetke: forum, korpus.
• engleski -ty (latinica -tas, -tatis) postaje -tet: universitet.
• engleski -ics postaje -ika: ekonomika.
• Engleski -ism postaje -izm: komunizm.
• engleski -ist postaje -ist: komunist.
• engleski -sion postaje -zija: televizija.
• engleski -ssion postaje -sija: diskusija.
• engleski -tion postaje -cija: akcija.
• Pridjevi izvedeni od ovih imenica imaju završetak -ijny: televizijny, tradicijny.
• Engleski pridjevi u -al (latinski -alis) završavaju na -alny: neutralny.
• Engleski pridjevi na -ic, -ical (latinski -icus) imaju završetak -ičny: specifičny, komičny.
• Engleski pridjevi u -ive (latinski -ivus) imaju završetak -ivny: pozitivny.
• Engleski pridjevi u -ous (latinski -osus) imaju završetak -ozny: seriozny.

Problematičnije su riječi posuđenice iz engleskog. Kod pisanja latiničnim pismom možemo zadržati izvorni način pisanja (bypass, nokaut, jazz, tinejdžer). Međutim, mnogi su tekstovi na međuslavenskom pisani ćirilicom ili u oba pravopisa paralelno, često uz pomoć programa za transliteraciju, te naravno treba izbjegavati pisanje bypass ili knockout ćirilicom! U većini slučajeva radije bismo primijenili fonetski pristup: bajpas, nokaut, džaz, tinejdžer, budžet, biznes, mjuzikl, futbol, koktejl itd.