Gramatika
Međuslavenski je za Slavene prirodan i vrlo široko razumljiv jezik. U potpunosti se temelji na oblicima zajedničkim slavenskim jezicima, a kad zajedničkih oblika nema, na većinskim rješenjima. Ima gramatički rod, šest padeža plus izborni vokativ, verbalni aspekt i punu konjugaciju – stvari s kojima je gotovo svaki Slaven upoznat. Osim toga, sadrži i neke materijale kojih nema u većini slavenskih jezika, ali čije poznavanje može biti od velike pomoći u razumijevanju jezika koji ga koriste.
U usporedbi s prirodnim slavenskim jezicima, ovaj je gramatički model još uvijek prilično jednostavan i pravilan. Iznimke su rijetke i većina nepravilnosti otklanja se sredstvima koja daju sami slavenski jezici, bez unošenja ikakve izvještačenosti.
Ovaj gramatički model prvenstveno je namijenjen komunikaciji između Slavena različitih nacionalnosti, ali ga naravno mogu koristiti i neslaveni koji žele komunicirati na ozbiljnijoj razini. Pogodan je za kontakte i publikacije, ali i kao sredstvo za stjecanje uvida u narav slavistike.
📄️ Imenice
Genders, numbers, cases, declensions and more
📄️ Pridjevi
Infleksija
📄️ Zamjenice
Osobne i povratne zamjenice \
📄️ Brojevi
Kardinalni brojevi \
📄️ Glagoli
Svršeni i nesvršeni vid \
📄️ Prijedlog
Veznici \
📄️ Veznici
Većina prijedloga u Slovianskom upravlja genitivom. To posebno vrijedi za sve prijedloge koji su izvedeni od imenica, pridjeva ili priloga. U slučaju prijedloga koji se odnose na mjesto i vrijeme, sljedeće se može uzeti kao smjernica, iako postoje iznimke:
📄️ Sintaksa
Red riječi je u osnovi slobodan, ali preferirani (i stilski najneutralniji) red riječi je subjekt – glagol – objekt (SVO). Nije obavezno, ali imajte na umu da postavljanje objekta ispred subjekta neće pomoći u razjašnjavanju značenja. To nije slučaj s rečenicama u kojima je osobna zamjenica ili zamjenicaisv[kto] imaju svoje oblike akuzativa, pa je značenje uvijek jasno.