Gramatika
Međuslovenski je prirodan i veoma široko razumljiv jezik za Slovene. U potpunosti se zasniva na oblicima zajedničkim slovenskim jezicima, a kada zajednički oblici ne postoje, na većinskim rješenjima. Ima gramatički rod, šest padeža plus izborni vokativ, verbalni aspekt i potpunu konjugaciju – stvari koje su poznate gotovo svakom Slovenu. Osim toga, sadrži i nešto materijala koje nema u većini slavenskih jezika, ali čije poznavanje može biti od velike pomoći u razumijevanju jezika koji ga koriste.
U poređenju sa prirodnim slovenskim jezicima, ovaj gramatički model je i dalje prilično jednostavan i pravilan. Izuzeci su rijetki i većina nepravilnosti se otklanja sredstvima koje obezbjeđuju sami slovenski jezici, bez unošenja ikakve izvještačenosti.
Ovaj gramatički model prvenstveno je namijenjen komunikaciji između Slovena različitih nacionalnosti, ali ga naravno mogu koristiti i neslaveni koji žele da komuniciraju na ozbiljnijem nivou. Pogodan je za kontakte i publikacije, ali i kao sredstvo za sticanje uvida u prirodu slavenskog.
📄️ Imenice
Genders, numbers, cases, declensions and more
📄️ Pridjevi
Infleksija
📄️ Pronouns
Lične i povratne zamjenice \
📄️ Brojevi
Kardinalni brojevi \
📄️ Glagoli
Savršeni i nesavršeni aspekt \
📄️ Prepozicije
Veznici \
📄️ Veznici
Većina prijedloga u slovenskom upravljaju genitivom. Ovo posebno vrijedi za sve prijedloge koji su izvedeni od imenica, prideva ili priloga. U slučaju prijedloga koji se odnose na mjesto i vrijeme, može se pretpostaviti sljedeće kao smjernica, iako postoje izuzeci:
📄️ Sintaksa
Red reči je u osnovi slobodan, ali preferirani (i stilski najneutralniji) red reči je subjekat – glagol – objekat (SVO). Nije obavezno, ali imajte na umu da stavljanje objekta ispred subjekta neće pomoći da se razjasni značenje. Ovo nije slučaj sa rečenicama u kojima je ili lična zamjenica ili zamjenicaisv[kto] imaju svoje oblike akuzativa, tako da je značenje uvijek jasno.