Skip to main content

Razina 1

Automatski prijevod
Ovaj članak je automatski preveden i može sadržavati pogreške. Pružanje prijevoda na više od deset jezika je izazovan zadatak i veselimo se vašoj pomoći. Kontaktirajte nas na Discord ako nam želite pomoći poboljšati kvalitetu naših prijevoda. Alternativno, možete predložiti popravke izravno putem GitHub.

Abeceda i izgovor​

Slovianto se može pisati latinicom i ćirilicom, ali mi ćemo se ovdje koncentrirati na latinicu:

A – kao a na engleskom father

B – kao na engleskom

C – kao ts na engleskom „bits”

Č – kao ch na engleskom „church”

D – kao na engleskom

DŽ – kao j na engleskom „John”

E – kao e na engleskom „best”

Ě – kao ye na engleskom „yet”

F – kao na engleskom

G – kao g na engleskom „good”

H – kao ch na škotskom „loch”

I – kao ea na engleskom „beat”

J – kao y na engleskom „yard”

K – kao na engleskom, ali bez aspiracije

L – kao na engleskom

LJ – kao li na engleskom „million”

M – kao na engleskom

N – kao na engleskom

NJ – kao ny na engleskom „canyon”

O – kao o na engleskom „or”

P – kao na engleskom, ali bez aspiracije

R – smotano r

RJ – zakotrljano r, nakon čega slijedi ye kao na engleskom „yet”

S – kao s na engleskom „spin”

Š – kao sh na engleskom „shop”

T – kao na engleskom, ali bez aspiracije

U – kao oo na engleskom „book”

V – kao v na engleskom „avoid”

Y – kao i na engleskom „bit”

Z – kao na engleskom

Ž – kao si na engleskom „vision”

U Međuslavenskom rječniku pronaći ćete i druge znakove, poput ò, ų, å ili ť. Možete jednostavno ignorirati dijakritičke znakove i čitati ih kao o, u, a, t itd. To vrijedi i za ě. Jedini znakovi koji zadržavaju svoje dijakritičke znakove u latiničnom pravopisu su č, š i ž. Ako vam pisanje nije zgodno, uvijek možete upotrijebiti cz, sz i zs (ili cx, sx i zx) kao alternativu.

Naglasak je prilično slobodan. Važnije je da govorite polako i jasno. Kao opću smjernicu, zaslužuje preporuku da se naglasak stavi na antepenultimatni slog.

Gramatika​

Imenice​

  • Imenice mogu završavati na suglasnik ili -a, -o, -e.
  • Slovianto nema članaka. Stoga žena može značiti „žena” ili „žena”.
  • Množina se formira dodavanjem -i ako riječ završava na suglasnik ili zamjenom posljednjeg samoglasnika s -i:
    • muž „čovjek” → muži „ali”
    • žena „žena” → ženi „žene”
    • slovo „riječ” → slovi „riječi”

Pridjevi​

  • Pridjevi obično imaju završetak -y ili -i. Ne sklanjaju se i trebaju se staviti ispred imenice.

  • Pridjev se može pretvoriti u prilog zamjenom -y završetkom -o:

    dobry „dobro” → dobro „dobro”

  • Pridjevi se uspoređuju pomoću riječi vyše („više”), menje („manje”), naj- („najviše”) i najmenje („najmanje”):

    • dobry „dobro”
    • vyše dobry „bolje”
    • naj-dobry „najbolji”
    • menje dobry „manje dobro”
    • najmenje dobry „najmanje dobar”

Osobne zamjenice​

  • Za razliku od imenica, osobne zamjenice u Slovianto razlikuju nominativ (subjekt rečenice, agens) i akuzativ (objekt, pacijent).

  • Oblici subjekta su: ja „ja”, ty „ti (j.), ti”, on „on”, ona „ona”, my „mi”, @@ 56 „vi (m.)”, oni „oni”.

  • Objektni oblici su: mene „ja”, tebe „ti (j.), ti”, jego „on”, ju „ona”, nas „nas”, @@ 65 „vi (m.)”, jih „oni”.

  • Kao i većina prirodnih slavenskih jezika, međuslavenski ima T-V razliku, tj. vy i vas koriste se ne samo za drugo lice množine, već i kao uljudni oblik u jednini. Ty/tebe koriste se za obraćanje prijateljima, rodbini i djeci.

  • Slovianto također ima povratnu zamjenicu, se, koja znači „sebe, sebe, sebe, ...”. Nema oblik subjekta, samo oblik objekta.

  • Ova povratna zamjenica može se koristiti i kao povratna zamjenica. Oni myt se znači: „oni se peru”, ali može značiti i: „oni se peru”.

  • Iza prijedloga uvijek ide akuzativ:

    • s mene „sa mnom”
    • bez jego „bez njega”
    • za tebe „iza tebe”

  • Za neizravni objekt može se dodati prijedlog k „za, prema”:

    Dajte k mene ... „Daj mi...”

Posvojne zamjenice​

  • Posvojne zamjenice su: moj „moj”, tvoj „tvoj, tvoj”, jego „njegov, njegov”, jej „njen”, naš „naš”, vaš „tvoj (m.)”, jih „njihov”. Kao i pridjevi, posvojne zamjenice se ne sklanjaju.
  • Ako je posjednik ujedno i rečenični subjekt, refleksiv svoj „svoj” koristi se za sve osobe.
  • Postoje i upitne i neodređene posvojne zamjenice, poput čij „čiji”, ničij „ničiji”, něčij „nečiji”, čij-koli „biliji”.

Pokazne zamjenice​

  • Pokazna zamjenica je toj „ovaj, onaj, ovi, oni”.
  • Kad god je potrebno napraviti razliku između ovdje i tamo, imamo ispred tu- „ovdje” ili tam- „tamo”: tutoj „ovo, ovi”, tamtoj „ono, oni” .
  • Kada se koristi samostalno, koristite to:
    • Čto jest to? „Što je ovo?”
    • To jest kniga. „Ovo je knjiga.”

Odnosne zamjenice​

  • U pojednostavljenom jeziku kao što je Slovianto, bolje je izbjegavati podređene rečenice. Ali ako vam ipak treba relativna zamjenica, upotrijebite ktory „koji”.

Upitne i neodređene zamjenice​

  • Dvije su osnovne zamjenice: kto „tko” i čto „što”. Baš kao i osobne zamjenice, kto ima akuzativ kogo za izravni objekt.
  • Od ovih je izvedeno i nekoliko neodređenih zamjenica, na pr. někto „netko”, kto-koli „bilo tko”, ničto „ništa”, vsečto „sve” (pogledajte sljedeći odjeljak).

Zamjenički prilozi​

  • Svaki jezik ima posebnu kategoriju međusobno povezanih zamjenica, priloga i pridjeva, takozvani correlatives. Ukratko, riječ je o upitnicima i riječima kojima se daje opći odgovor na ta pitanja. U engleskom, kao i u mnogim drugim jezicima, ove su riječi povezane jedna s drugom na prilično predvidljiv način (na primjer: gdje/ovdje/tamo/negdje/bilo gdje/nigdje/posvuda, odakle/otuda/odatle, itd.) . To je slučaj i u Slovianto.
  • Upitne riječi obično počinju sa k-: kto „tko”, kogda „kada”, kde „gdje”, ktory „koji”, koliko „koliko”
  • Ako je odgovor određena stvar, mjesto itd., riječ počinje s t-: to „ovo, ono”, togda „onda”, toliko „ovoliko”
  • Ako je odgovor nešto nepoznato ili neodređeno, riječ počinje sa ně- (nakon koje slijedi upitna riječ): někto „netko”, někogda „nekad, jednog dana”, někde „negdje, negdje”
  • Ako je odgovor negativan, riječ počinje sa ni- (nakon koje slijedi upitnik): nikto „nitko”, nikogda „nikad”, nikde „nigdje”
  • Ako je odgovor nešto nevažno, riječ završava sa -koli, dodaje se upitnoj riječi: kto-koli „bilo tko”, kogda-koli „bilo kad, kad god”, kde-koli „bilo gdje, bilo gdje”
  • Ako je odgovor sveobuhvatan, riječ počinje s vse- ili ves-: vsegda „uvijek”, vesde „svugdje”

Brojevi​

  • Kardinalni brojevi od 1-10 su:

    1 – jedin, 2 – dva, 3 – tri, 4 – četyri, 5 – pet, 6 – šest, 7 – sedm, 8 – osm, 9 – devet, 10 – deset

  • „-teens” (11-19) formiraju se dodavanjem -nadset:

    11 – jedinnadset, 12 – dvanadset, ...

  • „-veze” (20, 30 ... 90) formiraju se dodavanjem -deset:

    20 – dvadeset, 30 – trideset, ...

  • „-stotine” (200, 300 ... 900) se formiraju dodavanjem -sto:

    200 – dvasto, 300 – tristo, ...

  • Veći brojevi:

    1.000 – tyseč, 1.000.000 – milion, 1.000.000.000 – miliard

  • Kombinacije ovih uvijek se rade od visokog prema niskom:

    5,678 – pet-tyseč šeststo sedmdeset osm

  • Redni brojevi se formiraju dodavanjem -y odgovarajućem glavnom broju, osim za sljedeće:

    1. – prvy, 2. – drugy, 3. – tretji, 4. – četvrty, 100. – sotny ili stoty, 1000. – tysečny

Glagoli​

  • Svi glagoli imaju infinitivni završetak -ti:

    • dělati „raditi”
    • prositi „pitati”
    • nesti „nositi”

  • Osnova se dobiva uklanjanjem završetka -ti iz infinitiva:

    • děla-
    • prosi-
    • nes-

  • U ovoj ranoj fazi, dovoljan je jedan završetak za sadašnje vrijeme. Nastaje dodavanjem -t na stabljiku. Ako osnova sadašnjeg vremena završava na suglasnik, -e- umeće se između osnove i završetka:

    • ja děla-t „Da”
    • vy prosi-t „ti pitaš”
    • oni nes-et „oni nose”

  • A evo male nepravilnosti koja se toliko često događa u slavenskom da biste je sada mogli naučiti: ako korijen završava na k ili g, ti suglasnici postaju č i ž prije umetnutog e:

    • pekti „peći” → pečet
    • mogti „može” → možet

  • Za prošlo vrijeme, dodajte -l (jednina) ili -li (množina) na osnovu:

    • ja děla-l „Jesam, jesam”
    • on prosi-l „pitao je”
    • my nes-li „nosili smo”

  • Za buduće vrijeme, upotrijebite bude s infinitivom:

    • ja bude dělati „Učinit ću”
    • my bude prositi „pitat ćemo”
    • oni bude nesti „oni će nositi”

  • Uvjetnik se formira korištenjem čestice by s prošlim vremenom:

    • ja by dělal „Učinio bih/učinio bih”

  • Imperativ ima završetak -jte iza samoglasnika ili -ite iza suglasnika:

    • děla-jte „učini!”
    • prosi-jte „pitaj!”
    • nes-ite „nosi!”

  • Pasiv participa prošlog vremena nastaje dodavanjem -ny osnovi. Ako korijen završava na suglasnik, umetnite -e- između korijena i završetka. Ako korijen završava na -i-, tada umetnite -e- i promijenite dobiveni -ieny u -jeny:

    • děla-ny „gotovo”
    • nes-eny „nosio”
    • prosi-eny → prosjeny „pitao”

  • Glagol byti „biti” je nepravilan:

    • sadašnje vrijeme: jest
    • prošlo vrijeme: byl, byli
    • buduće vrijeme: bude
    • uvjetno: byl by, byli by
    • imperativ: budite

  • Pasivni glas nastaje kao u engleskom jeziku, kombiniranjem oblika glagola byti „biti” s prošlim pasivnim participom:

    • ja jest neseny „Nose me”
    • ja byl neseny „Nosili su me, nosili su me” itd.

Sintaksa​

  • Preferirani red riječi je subjekt – glagol – objekt, kao u engleskom jeziku. Nije obavezan, ali bilo koji drugi red riječi lako može učiniti rečenicu nejasnom ili dvosmislenom.

  • Pridjevi, posvojne zamjenice i slično po mogućnosti se stavljaju ispred imenice koju mijenjaju:

    toj dobry kniga „ova dobra knjiga”

  • Da-ne pitanja razlikuju se od normalnih indikativnih rečenica samo intonacijom:

    • Otec kupil kniga „Otac je kupio knjigu.”
    • Otec kupil kniga? „Je li otac kupio knjigu?”

  • U ostalim pitanjima upitna zamjenica ili prilog dolazi na prvo mjesto:

    • Kaky kniga kupil otec? „Kakvu je knjigu otac kupio?”
    • Kde otec kupil toj kniga? „Gdje je otac kupio tu knjigu?”

  • Najlakši način izražavanja posjedovanja je jednostavno stavljanje posjednika ispred posjedovanog. Kada ovo nije dovoljno jasno, upotrijebite prijedlog od „od, od”:

    • moj otec kniga „knjiga mog oca” (bukvalno „knjiga mog oca”)
    • kniga od moj otec „knjiga mog oca” (doslovno „knjiga mog oca”)

  • Isto tako, ne trebate koristiti nikakve posebne dodatke za neizravni objekt. Kad god ovo nije dovoljno jasno, upotrijebite prijedlog k „do”:

    • Dajte moj otec toj kniga. „Daj tu knjigu mom ocu.”
    • Dajte toj kniga k moj otec. „Daj tu knjigu mom ocu.”

  • Za izražavanje instrumenta koji se koristi za nešto, upotrijebite prijedlog s „sa”:

    • Ja udaril svoj otec s toj kniga. „Udario sam oca tom knjigom.”

Primjer teksta: U restoranu​

  • Dobry denj! Restoran jest otvorjeny?
  • Dobry denj. Da, my jest otvorjeny.
  • Možno tu piti něčto?
  • Očevidno, čto prinesti k vas?
  • Čto vy imat?
  • Čaj, kava, pivo, vino, vodka...
  • A vy takože imat něčto hladne?
  • Da, my imat sok, voda, mlěko...
  • Togda dajte nam dva soki, prosim.
  • Dva soki, dobro. Vy takože hočet jesti něčto?
  • Može... Vy imat hlěb?
  • Da, očevidno. Hlěb, meso, ryba, vsečto jest.
  • Hvala, samo hlěb s maslo, prosim.
  • Dobar dan! Je li restoran otvoren?
  • Dobar dan. Da, otvoreni smo.
  • Može li se ovdje nešto popiti?
  • Naravno, što da ti donesem?
  • Što imaš?
  • Čaj, kava, pivo, vino, votka...
  • Imate li i vi nešto hladno?
  • Da, imamo sok, vodu, mlijeko...
  • Onda nam, molim te, daj dva soka.
  • Dva soka, u redu. Želite li i vi nešto pojesti?
  • Možda... Imate li kruha?
  • Da naravno. Kruh, meso, riba, sve ima.
  • Hvala, samo udahnite s maslacem, molim.

Osnovni vokabular​

  • a – and, but
  • ako – if
  • ale – but
  • avto – car
  • bez – without
  • běly – white
  • bliz – almost
  • bolje – more
  • brati – to take
  • byti – to be
  • čaj – tea
  • čas – time
  • časina – hour
  • čest – part
  • člověk – person, human being
  • črěz – through
  • črny – black
  • čto – what
  • da – yes
  • dati – to give
  • daže – even
  • denj – day
  • dělati – to do, to make
  • dělo – act, deed
  • děte – child
  • dlja – for
  • do – to, towards, till
  • dobro – well
  • dobry – good
  • dom – house
  • dostati – to get, to receive
  • drugy – second
  • država – state
  • dva – two
  • dveri – door
  • glas – voice
  • glava – head
  • gleděti – to watch
  • god – year
  • govoriti – to say, to speak
  • grad – city, town
  • groši – money
  • hladny – cold
  • hlěb – bread
  • htěti – to want
  • hvala – thanks
  • i – and
  • idti – to go, to walk
  • ih – them; their
  • ili – or
  • imati – to have
  • iz – from, out of
  • ja – I
  • jedin – one
  • jedino – only
  • jego – him; his
  • jej – her
  • jesti – to eat
  • ješče – still
  • k – to, towards
  • kaky – what kind of
  • kako – how; like
  • kava – coffee
  • kde – where
  • kniga – book
  • kogda – when
  • konec – end
  • kto – who
  • ktory – which
  • lice – face
  • ljubiti – to love, to like
  • maly – little, small
  • maslo – butter
  • medžu – between
  • menje – less
  • meso – meat
  • město – place
  • minuta – minute
  • mlěko – milk
  • mnogo – much; very
  • mogti – can, to be able
  • moj – my
  • može – maybe, perhaps
  • možno – it is possible; possibly
  • muž – man, husband
  • my – we
  • mysliti – to think
  • na – on, upon, at
  • nad – above, beyond
  • najbolje – most
  • naš – our
  • ne – no; not
  • nesti – to carry
  • neželi – than
  • něčto – something
  • někaky – some kind of
  • několiko – a few, several
  • ni … ni … – neither ... nor ...
  • ničto – nothing
  • nikto – nobody
  • noč – night
  • noga – leg
  • novy – new
  • o, ob – about
  • obči – common, general
  • očevidno – of course
  • od – of, from
  • odgovoriti – to answer
  • oko – eye
  • on – he
  • ona – she
  • oni – they
  • ostati – to stay, to remain
  • otec – father
  • otvoriti – open
  • piti – to drink
  • pivo – beer
  • po – after; in the manner of
  • početi – to begin, to start
  • pod – under
  • pogled – look, sight, view
  • pokoj – peace, quiet
  • poslědny – last
  • potom – after that, then
  • potrěbny – needed, necessary
  • prěd – before
  • pri – by, near
  • prijatelj – friend
  • prijdti – to come
  • prinesti – to bring
  • problem – problem
  • prosim – please
  • prositi – to ask (for sth.), to require
  • prosty – simple, easy
  • prvy – first
  • pytanje – question
  • pytati – to ask (a question)
  • rabota – work, labour
  • rabotati – to work, to labour
  • raz – time (in the sense of: ... times)
  • razuměti – to understand
  • restoran – restaurant
  • ruka – arm
  • ryba – fish
  • s – with
  • směsta – immediately
  • snova – again
  • sam – alone
  • samo – only, merely
  • se, sebe – oneself
  • seděti – to sit
  • sejčas – now
  • sila – power, force
  • slovo – word
  • slučaj – case, instance, event
  • sok – juice
  • sovsěm – entirely, completely
  • spati – to sleep
  • stary – old
  • stati – to become
  • stati se – to happen
  • stojati – to stand
  • stol – table
  • strana – side
  • svět – world
  • svoj – one's own
  • taky – such
  • tako – so, in such way
  • takože – also, too
  • tamo – there
  • teply – warm
  • to – this, that
  • togda – then
  • toj – this, that
  • toliko – this much, that much, only
  • trěba – it is needed, it is necesary
  • tri – three
  • tu – here
  • tvoj – your (sg.)
  • ty – you (sg.)
  • uho – ear
  • uže – already
  • v – in; into
  • vaš – your (pl.)
  • veliky – great, big
  • ves – all, entire
  • vid – aspect, look, vision
  • viděti – to see
  • vino – wine
  • voda – water
  • vojna – war
  • vrěme – time
  • vsaky – every
  • vse – everything
  • vsegda – always
  • vy – you (pl.)
  • vyjdti – exit, quit
  • vysoky – high
  • za – behind
  • začto – why, what for
  • zato – that's why, therefore
  • zemja – earth, ground
  • zly – bad
  • značiti – to mean
  • znati – to know
  • že – that (conjunction)
  • žena – woman, wife
  • žiti – to live

Pravne informacije
This article has been ponovno objavljeno with the permission of its original author, Jan van Steenbergen.