Nivo 1

Automatski prijevod

Ovaj članak je automatski preveden i može sadržavati greške. Pružanje prijevoda na više od deset jezika je izazovan zadatak i radujemo se vašoj pomoći. Kontaktirajte nas na Discord ako nam želite pomoći da poboljšamo kvalitet naših prijevoda. Alternativno, možete predložiti popravke direktno putem GitHub.

Abeceda i izgovor

Slovianto se može pisati latiničnim pismom i ćirilicom, ali ćemo se ovdje koncentrirati na latinično pismo:

A – kao a na engleskom father

B – kao na engleskom

C – kao ts na engleskom „bits”

Č – kao ch na engleskom „church”

D – kao na engleskom

DŽ – kao j na engleskom „John”

E – kao e na engleskom „best”

Ě – kao ye na engleskom „yet”

F – kao na engleskom

G – kao g na engleskom „good”

H – kao ch na škotskom „loch”

I – kao ea na engleskom „beat”

J – kao y na engleskom „yard”

K – kao na engleskom, ali bez aspiracije

L – kao na engleskom

LJ – kao li na engleskom „million”

M – kao na engleskom

N – kao na engleskom

NJ – kao ny na engleskom „canyon”

O – kao o na engleskom „or”

P – kao na engleskom, ali bez aspiracije

R – valjani r

RJ – okrenuto r, praćeno ye kao na engleskom „yet”

S – kao s na engleskom „spin”

Š – kao sh na engleskom „shop”

T – kao na engleskom, ali bez aspiracije

U – kao oo na engleskom „book”

V – kao v na engleskom „avoid”

Y – kao i na engleskom „bit”

Z – kao na engleskom

Ž – kao si na engleskom „vision”

U Međuslavenskom rječniku naći ćete i druge znakove, poput ò, ų, å ili ť. Možete jednostavno ignorisati dijakritičke znakove i čitati ih kao o, u, a, t itd. To važi i za ě. Jedini znakovi koji drže svoje dijakritičke znakove u latinskom pravopisu su č, š i ž. Ako smatrate da je njihovo pisanje nezgodno, uvijek možete koristiti cz, sz i zs (ili cx, sx i zx) kao alternativu.

Akcentuacija je prilično besplatna. Ono što je još važnije je da govorite polako i jasno. Kao opšta smjernica, zaslužuje preporuku da se naglasak stavi na pretposljednji slog.

Gramatika

Imenice

• Imenice se mogu završavati na suglasnik ili -a, -o, -e.
• Slovianto nema članke. Stoga žena može značiti „žena” ili „žena”.
• Množina se formira dodavanjem -i ako se riječ završava na suglasnik ili zamjenom završnog samoglasnika sa -i:
  • muž „čovek” → muži „ali”
  • žena „žena” → ženi „žene”
  • slovo „riječi” → slovi „riječi”

Pridjevi

• Pridjevi obično imaju završetak -y ili -i. One se ne sklanjaju i treba ih staviti ispred imenice.

• Pridjev se može pretvoriti u prilog zamjenom -y sa završetkom -o:

  dobry „dobro” → dobro „dobro”

• Pridjevi se porede pomoću riječi vyše („više”), menje („manje”), naj- („najviše”) i najmenje („najmanje”):

  • dobry „dobro”
  • vyše dobry „bolje”
  • naj-dobry „najbolje”
  • menje dobry „manje dobro”
  • najmenje dobry „najmanje dobro”

Osobne zamjenice

• Za razliku od imenica, lične zamjenice u Slovianto razlikuju nominativ (subjekat rečenice, agens) i akuzativ (objekat, pacijent).

• Oblici predmeta su: ja „ja”, ty „ti (j.), ti”, on „on”, ona „ona”, my „mi”, @@ 56 „vi (m.)”, oni „oni”.

• Oblici objekta su: mene „ja”, tebe „ti (j.), ti”, jego „on”, ju „ona”, nas „nas”, @@ 65 „vi (m.)”, jih „oni”.

• Kao i većina prirodnih slovenskih jezika, međuslavenski ima T-V razliku, tj. vy i vas se koriste ne samo za drugo lice množine, već i kao uljudan oblik u jednini. Ty/tebe se koriste za obraćanje prijateljima, rodbini i djeci.

• Slovianto također ima povratnu zamjenicu, se, što znači „sebe, sebe, sebe, ...“. Ona nema oblik subjekta, samo oblik objekta.

• Ova povratna zamjenica može se koristiti i kao povratna zamjenica. Oni myt se znači: „oni se peru“, ali može značiti i: „oni se peru“.

• Nakon prijedloga uvijek stoji akuzativ:

  • s mene „sa mnom”
  • bez jego „bez njega”
  • za tebe „iza tebe”

• Za indirektni objekat može se dodati prijedlog k „za, prema”:

  Dajte k mene ... „Daj mi...”

Posvojne zamjenice

• Prisvojne zamjenice su: moj „moj”, tvoj „tvoj, tvoj”, jego „njegov, njegov”, jej „ona”, naš „naš”, vaš „tvoj (m.)”, jih „njihov”. Kao i pridjevi, prisvojne zamjenice se ne sklanjaju.
• Ako je i posjednik subjekt rečenice, refleksiv svoj „svoj” koristi se za sva lica.
• Postoje i upitne i neodređene prisvojne zamjenice, poput čij „čiji”, ničij „ničiji”, něčij „nečiji”, čij-koli „bilo čije”.

Pokazne zamjenice

• Pokazna zamjenica je toj „ovo, ono, ovi, oni“.
• Kad god je potrebno napraviti razliku između ovdje i tamo, prethodi nam tu- „ovdje” ili tam- „tamo”: tutoj „ovo, ovo”, tamtoj „ono, ono” .
• Kada se koristi samostalno, koristite to:
  • Čto jest to? „Šta je ovo?”
  • To jest kniga. „Ovo je knjiga.”

Relativne zamjenice

• U pojednostavljenom jeziku kao što je Slovianto, bolje je izbjegavati podređene rečenice. Ali ako vam je ipak potrebna relativna zamjenica, koristite ktory „koji“.

Upitne i neodređene zamjenice

• Postoje dvije osnovne zamjenice: kto „ko” i čto „šta”. Baš kao i lične zamjenice, kto ima akuzativ kogo za direktni objekat.
• Od njih je izvedeno i nekoliko neodređenih zamjenica, npr. někto „netko”, kto-koli „bilo ko”, ničto „ništa”, vsečto „sve” (pogledajte sljedeći odjeljak).

Zamjenički prilozi

• Svaki jezik ima posebnu kategoriju međusobno povezanih zamjenica, priloga i prideva, tzv. correlatives. Ukratko, ovo su upitne riječi i riječi koje se koriste da daju opći odgovor na ova pitanja. U engleskom, kao i mnogim drugim jezicima, ove riječi su povezane jedna s drugom na prilično predvidljiv način (na primjer: gdje/ovdje/tamo/negdje/bilo gdje/nigdje/svuda, odakle/odatle/otuda, itd.) . Ovo je slučaj i sa Slovianto.
• Reči pitanja obično počinju sa k-: kto „ko”, kogda „kada”, kde „gde”, ktory „koji”, koliko „koliko”
• Ako je odgovor određena stvar, mjesto itd., riječ počinje sa t-: to „ovo, ono”, togda „onda”, toliko „ovo mnogo”
• Ako je odgovor nešto nepoznato ili neodređeno, riječ počinje sa ně- (poslije upitne riječi): někto „neko”, někogda „nekad, jednog dana”, někde „negdje, negdje”
• Ako je odgovor negativan, riječ počinje sa ni- (nakon upitne riječi): nikto „niko”, nikogda „nikad”, nikde „nigdje”
• Ako je odgovor nešto nevažno, riječ se završava sa -koli, dodaje se upitnoj riječi: kto-koli „bilo ko”, kogda-koli „bilo kada, kad god”, kde-koli „bilo gdje, bilo gdje”
• Ako je odgovor sveobuhvatan, riječ počinje sa vse- ili ves-: vsegda „uvijek”, vesde „svuda”

Brojevi

• Kardinalni brojevi od 1-10 su:

  1 – jedin, 2 – dva, 3 – tri, 4 – četyri, 5 – pet, 6 – šest, 7 – sedm, 8 – osm, 9 – devet, 10 – deset

• „-tinejdžeri” (11-19) se formiraju dodavanjem -nadset:

  11 – jedinnadset, 12 – dvanadset, ...

• „-veze” (20, 30 ... 90) se formiraju dodavanjem -deset:

  20 – dvadeset, 30 – trideset, ...

• „-stotine” (200, 300 ... 900) se formiraju dodavanjem -sto:

  200 – dvasto, 300 – tristo, ...

• veći brojevi:

  1.000 – tyseč, 1.000.000 – milion, 1.000.000.000 – miliard

• Kombinacije ovih se uvijek prave od visokog ka niskom:

  5,678 – pet-tyseč šeststo sedmdeset osm

• Redni brojevi se formiraju dodavanjem -y odgovarajućem kardinalnom broju, osim za sljedeće:

  1. – prvy, 2. – drugy, 3. – tretji, 4. – četvrty, 100. – sotny ili stoty, 1000. – tysečny

Glagoli

• Svi glagoli imaju infinitiv završetak -ti:

  • dělati „uraditi”
  • prositi „pitati”
  • nesti „nositi”

• stem se dobija uklanjanjem završetka -ti iz infinitiva:

  • děla-
  • prosi-
  • nes-

• U ovoj ranoj fazi, jedan završetak za sadašnje vrijeme će biti dovoljan. Formira se dodavanjem -t stabljici. Ako se osnova sadašnjeg vremena završava na suglasnik, -e- se umeće između osnove i završetka:

  • ja děla-t „Ja“
  • vy prosi-t „pitaš”
  • oni nes-et „oni nose”

• A evo i jedne nepravilnosti koja se toliko često dešava u slovenskom da biste je mogli i sada naučiti: ako se osnova završava na k ili g, ovi suglasnici postaju č i ž prije umetnutog e:

  • pekti „peći” → pečet
  • mogti „može” → možet

• Za prošlo vrijeme, dodajte -l (jednina) ili -li (množina) u koren:

  • ja děla-l „Jesam, uradio sam”
  • on prosi-l „pitao je”
  • my nes-li „nosili smo”

• Za buduće vrijeme, koristite bude sa infinitivom:

  • ja bude dělati „Ja ću”
  • my bude prositi „pitaćemo”
  • oni bude nesti „oni će nositi”

• uslovni se formira upotrebom čestice by s prošlim vremenom:

  • ja by dělal „Uradio bih/uradio bih”

• imperativ ima završetak -jte iza samoglasnika ili -ite iza suglasnika:

  • děla-jte „uradi!”
  • prosi-jte „pitaj!”
  • nes-ite „nosi!”

• Particip past passive nastaje dodavanjem -ny korenu. Ako se osnova završava na suglasnik, umetnite -e- između osnove i završetka. Ako se stub završava na -i-, ubacite -e- i promijenite rezultujući -ieny u -jeny:

  • děla-ny „gotovo”
  • nes-eny „nošen”
  • prosi-eny → prosjeny „pitano”

• Glagol byti „biti” je nepravilan:

  • sadašnje vrijeme: jest
  • prošlo vrijeme: byl, byli
  • buduće vrijeme: bude
  • uslovno: byl by, byli by
  • imperativ: budite

• Pasivni glas nastaje kao na engleskom, kombinovanjem oblika glagola byti „biti” sa pasivnim participom u prošlosti:

  • ja jest neseny „Nose me”
  • ja byl neseny „Nosili su me, nosili su me” itd.

Sintaksa

• Preferirani red riječi je subjekt – glagol – objekt, kao na engleskom. Nije obavezno, ali bilo koji drugi red riječi može lako učiniti rečenicu nejasnom ili dvosmislenom.

• Pridjevi, prisvojne zamjenice i slično po mogućnosti se stavljaju ispred imenice koju modificiraju:

  toj dobry kniga „ova dobra knjiga”

• Pitanja da-ne razlikuju se od normalnih indikativnih rečenica samo po intonaciji:

  • Otec kupil kniga „Otac je kupio knjigu.”
  • Otec kupil kniga? „Da li je otac kupio knjigu?”

• U ostalim pitanjima upitna zamjenica ili prilog dolazi na prvom mjestu:

  • Kaky kniga kupil otec? „Kakvu knjigu je otac kupio?“
  • Kde otec kupil toj kniga? „Gdje je otac kupio tu knjigu?“

• Najlakši način za izražavanje posjeda je jednostavno stavljanje posjednika ispred opsjednutog. Kada ovo nije dovoljno jasno, koristite prijedlog od „od, od”:

  • moj otec kniga „knjiga mog oca” (doslovno „knjiga mog oca”)
  • kniga od moj otec „knjiga mog oca” (bukvalno „knjiga mog oca”)

• Isto tako, ne morate koristiti nikakve posebne dodatke za indirektni predmet. Kad god ovo nije dovoljno jasno, koristite prijedlog k „za”:

  • Dajte moj otec toj kniga. „Daj tu knjigu mom ocu.”
  • Dajte toj kniga k moj otec. „Daj tu knjigu mom ocu.”

• Da biste izrazili instrument koji se koristi za nešto, koristite prijedlog s „sa”:

  • Ja udaril svoj otec s toj kniga. „Udario sam oca tom knjigom.”

Primer teksta: U restoranu

• Dobry denj! Restoran jest otvorjeny?
• Dobry denj. Da, my jest otvorjeny.
• Možno tu piti něčto?
• Očevidno, čto prinesti k vas?
• Čto vy imat?
• Čaj, kava, pivo, vino, vodka...
• A vy takože imat něčto hladne?
• Da, my imat sok, voda, mlěko...
• Togda dajte nam dva soki, prosim.
• Dva soki, dobro. Vy takože hočet jesti něčto?
• Može... Vy imat hlěb?
• Da, očevidno. Hlěb, meso, ryba, vsečto jest.
• Hvala, samo hlěb s maslo, prosim.

• Dobar dan! Da li je restoran otvoren?
• Dobar dan. Da, otvoreni smo.
• Može li se ovdje nešto popiti?
• Naravno, šta da ti donesem?
• Šta imaš?
• Čaj, kafa, pivo, vino, votka...
• Imaš li i nešto hladno?
• Da, imamo sok, vodu, mleko...
• Onda, molim te, daj nam dva soka.
• Dva soka, ok. Da li biste i vi nešto pojeli?
• Možda... Imaš li hleba?
• Da naravno. Hleb, meso, riba, sve ima.
• Hvala, samo daj sa puterom, molim.

Osnovni vokabular

• a – and, but
• ako – if
• ale – but
• avto – car
• bez – without
• běly – white
• bliz – almost
• bolje – more
• brati – to take
• byti – to be
• čaj – tea
• čas – time
• časina – hour
• čest – part
• člověk – person, human being
• črěz – through
• črny – black
• čto – what
• da – yes
• dati – to give
• daže – even
• denj – day
• dělati – to do, to make
• dělo – act, deed
• děte – child
• dlja – for
• do – to, towards, till
• dobro – well
• dobry – good
• dom – house
• dostati – to get, to receive
• drugy – second
• država – state
• dva – two
• dveri – door
• glas – voice
• glava – head
• gleděti – to watch
• god – year
• govoriti – to say, to speak
• grad – city, town
• groši – money
• hladny – cold
• hlěb – bread
• htěti – to want
• hvala – thanks
• i – and
• idti – to go, to walk
• ih – them; their
• ili – or
• imati – to have
• iz – from, out of
• ja – I
• jedin – one
• jedino – only
• jego – him; his
• jej – her
• jesti – to eat
• ješče – still
• k – to, towards
• kaky – what kind of
• kako – how; like
• kava – coffee
• kde – where
• kniga – book
• kogda – when
• konec – end
• kto – who
• ktory – which
• lice – face
• ljubiti – to love, to like
• maly – little, small
• maslo – butter
• medžu – between
• menje – less
• meso – meat
• město – place
• minuta – minute
• mlěko – milk
• mnogo – much; very
• mogti – can, to be able
• moj – my
• može – maybe, perhaps
• možno – it is possible; possibly
• muž – man, husband
• my – we
• mysliti – to think
• na – on, upon, at
• nad – above, beyond
• najbolje – most
• naš – our
• ne – no; not
• nesti – to carry
• neželi – than
• něčto – something
• někaky – some kind of
• několiko – a few, several
• ni … ni … – neither ... nor ...
• ničto – nothing
• nikto – nobody
• noč – night
• noga – leg
• novy – new
• o, ob – about
• obči – common, general
• očevidno – of course
• od – of, from
• odgovoriti – to answer
• oko – eye
• on – he
• ona – she
• oni – they
• ostati – to stay, to remain
• otec – father
• otvoriti – open
• piti – to drink
• pivo – beer
• po – after; in the manner of
• početi – to begin, to start
• pod – under
• pogled – look, sight, view
• pokoj – peace, quiet
• poslědny – last
• potom – after that, then
• potrěbny – needed, necessary
• prěd – before
• pri – by, near
• prijatelj – friend
• prijdti – to come
• prinesti – to bring
• problem – problem
• prosim – please
• prositi – to ask (for sth.), to require
• prosty – simple, easy
• prvy – first
• pytanje – question
• pytati – to ask (a question)
• rabota – work, labour
• rabotati – to work, to labour
• raz – time (in the sense of: ... times)
• razuměti – to understand
• restoran – restaurant
• ruka – arm
• ryba – fish
• s – with
• směsta – immediately
• snova – again
• sam – alone
• samo – only, merely
• se, sebe – oneself
• seděti – to sit
• sejčas – now
• sila – power, force
• slovo – word
• slučaj – case, instance, event
• sok – juice
• sovsěm – entirely, completely
• spati – to sleep
• stary – old
• stati – to become
• stati se – to happen
• stojati – to stand
• stol – table
• strana – side
• svět – world
• svoj – one's own
• taky – such
• tako – so, in such way
• takože – also, too
• tamo – there
• teply – warm
• to – this, that
• togda – then
• toj – this, that
• toliko – this much, that much, only
• trěba – it is needed, it is necesary
• tri – three
• tu – here
• tvoj – your (sg.)
• ty – you (sg.)
• uho – ear
• uže – already
• v – in; into
• vaš – your (pl.)
• veliky – great, big
• ves – all, entire
• vid – aspect, look, vision
• viděti – to see
• vino – wine
• voda – water
• vojna – war
• vrěme – time
• vsaky – every
• vse – everything
• vsegda – always
• vy – you (pl.)
• vyjdti – exit, quit
• vysoky – high
• za – behind
• začto – why, what for
• zato – that's why, therefore
• zemja – earth, ground
• zly – bad
• značiti – to mean
• znati – to know
• že – that (conjunction)
• žena – woman, wife
• žiti – to live

Pravne informacije

This article has been ponovno objavljeno with the permission of its original author, Jan van Steenbergen.