Derivacija riječi

Automatski prijevod

Ovaj članak je automatski preveden i može sadržavati greške. Pružanje prijevoda na više od deset jezika je izazovan zadatak i radujemo se vašoj pomoći. Kontaktirajte nas na Discord ako nam želite pomoći da poboljšamo kvalitet naših prijevoda. Alternativno, možete predložiti popravke direktno putem GitHub.

Praslovenski

Riječi su bazirane na živim slovenskim jezicima, a kada se ovi drugi međusobno ne slažu, mi u osnovi slijedimo većinu primjenom sistema glasanja. Da bismo izbjegli nedosljednosti, moramo se pobrinuti da riječi koje koriste isti korijen uvijek koriste u istom obliku. Budući da svi slavenski jezici svoje oblike izvode iz opšteslovenskog na prilično predvidljiv način, nikada od njih direktno ne posuđujemo. Umjesto toga, slijedimo model za jednostavno izvođenje iz zajedničkog slovenskog. Ovo čini jezik lakšim za prepoznavanje i lakšim za upotrebu za sve. Čitanjem nekoliko tekstova, osoba će automatski brzo naučiti kako je dati zvuk u njegovom jeziku predstavljen u međuslavenskom.

Sljedeća tabela pokazuje kako se različiti zajedničkoslavenski glasovi i nizovi obrađuju u međuslavenskom. Imajte na umu da je u nekim slučajevima moguće napraviti razliku između sjevernoslavenske i južnoslavenske verzije (vidi aromatizacija).

Proto-Slavic	OCS	Slavic	Interslavic		Examples
			Etymological alphabet	Standard alphabet	Etymological alphabet	Standard alphabet
y	ꙑ, ъи	ESl./WSl. y, SSl. i	y	y	byti, dobry	byti, dobry
ě	ѣ	RU/BE 'e, UK i, PL ie/ia, CZ ě/e/a, SKie/e/a, SL/SR/MK e, HR (i)je, BG e/ja	ě	ě	svět, rěka	svět, rěka
ę	ѧ	ESl. ja, PL ią/ię, CZ a/ě, SK ä/a/ia, SSl.e	ę	e	język, svęty	jezyk, svety
ǫ	ѫ	PL ą/ę, CZ u/ou/i, SL o, MK a, BG ă/a, otherwise u	ų	u	pųt́, rųka	put, ruka
initial ǫ-	ѫ-	RU/CZ/SK u-, PL wą-, SB wu-; other languages are less consistent	vų-	vu-	vųtroby, pavųk	vutroby, pavuk
strong ь	ь	BCMS a, otherwise e	ė	e	otėc, pės	otec, pes
strong ъ	ъ	ESl./SK/MK o, PL/CZ/SL e, BCMS a, BG ă	ȯ	o	sȯn, pěsȯk	son, pěsok
(C)orC (C)olC	ра ла	ESl. (o)ro/(o)lo, PL ro/ło, SSl./CZ/SK ra/la	rå lå	ra la	gråd, kråva glåva, mlådy	grad, krava glava, mlady
(C)erC (C)elC	рѣ лѣ	ESl. (e)re/(o)lo, PL rze/le, CZ ře/lě, SKre/lie, SL/SR/MK re/le, HR rije/lije, BGrja/lja	rě lě	rě lě	brěg, prěd mlěko	brěg, prěd mlěko
CъrC	ръ	ESl. or, PL ar, BG ъr, otherwise r	r	r	trg, krčma	trg, krčma
CьrC	рь	ESl. er, PL ar/ierz, BG ъr, otherwise r	ŕ	r	dŕžati, smŕt́	držati, smrt
CъlC	lъ	RU/SL/MK ol, BE/UK ou, PL oł/łu/eł, CZ/SKl/lu, BCMS u, BG ъl	ȯl	ol	dȯlg, kȯlbasa	dolg, kolbasa
CьlC	ль	RU/SL/MK ol, BE/UK ou, PL oł/łu/eł/il, CZ/SKl/lu, BCMS u, BG ъl	ȯl	ol	tȯlsty, vȯlk	tolsty, volk
pj, bj, mj, vj	пль, бль...	ESl./SSl. plj, blj..., WSl. p, b...	pj, bj, mj, vj	pj, bj, mj, vj	kupjų, zemja	kupju, zemja
lь, lj nь, nj	ль нь	ESl./PL ľ/ń, otherwise ľ/l, ń/n	lj nj	lj nj	ljubiti, hvaljeńje denj, hrånjeńje	ljubiti, hvaljenje denj, hranjenje
rь, rj	рь	RU/PL/CZ/SL ŕ, otherwise r	ŕ, rj	r, rj	caŕ, tvorjeńje	car, tvorjenje
tь dь	ть дь	RU/UK/SK t́/d́, PL/BE ć/dź, CZ/SSl. t/d	t́ d́	t d	kost́ dóžd́	kost dožd
sь zь	сь зь	ESl./PL ś/ź, otherwise s/z	ś ź	s z	loś knęź	los knez
sj zj	ш ж	everywhere š/ž	š ž	š ž	prošų tęžeńje	prošu teženje
tj, kt́ dj, gd́	щ жд	ESl./SL č, WSl. c, BCMS ć, MK kj, BGšt ESl. ž, PL dz, CZ/SK z, SL d/j, BCMSđ, MK gj, BG žd	ć đ	č dž	svěća, noć među	svěča, noč medžu
šč	щ	CZ/SK/SSl. št, otherwise šč	šč	šč	ščetka	ščetka
tl, dl	л	ESl./SSl. l, WSl. tl/dl	l	l	moliti, grlo	moliti, grlo
g	г	UK/BY/CZ/SK h, otherwise g	g	g	glåva, jego	glava, jego
lьje, nьje tьje, dьje sьje, zьje rьje	льѥ, ньѥ тьѥ, дьѥ сьѥ, зьѥ рьѥ	RU lije/nije, UK llja/nnja, PL le/nie, CZlí/ní, SK lie/nie, SL/SH/MK lje/nje, BGl(i)e/n(i)e	ĺje, ńje ŕje t́je, d́je śje, źje	lje, nje rje tje, dje sje, zje	usiĺje, dělańje, primoŕje, žit́je, orųd́je, podlěśje	usilje, dělanje, primorje, žitje, orudje, podlěsje

Međunarodni vokabular

Sloveni ne žive na ostrvu, a tokom vekova njihovi jezici su posuđivali i mnoge neslovenske reči. Dio tih riječi preuzet je od njihovih direktnih susjeda (njemački, romanski, turski). Rečnik ovog tipa rijetko je pronašao put do cijele jezičke porodice. Na primjer, njemačke pozajmice su mnogo češće u zapadnoslovenskom nego u ruskom ili bugarskom, dok se riječi turskog porijekla mogu naći u južnoslavenskom mnogo više nego u drugim slovenskim jezicima. Kao rezultat toga, većina ovog vokabulara nije uobičajeno razumljiva i stoga se ne koristi u međuslavenskom.

Druga kategorija je međunarodni vokabular, uglavnom iz latinskog i grčkog, ali kasnije i iz francuskog i nedavno engleskog. Riječi ovog tipa obično su slične širom Evrope i drugih dijelova svijeta. Oni su sastavni dio svakog slovenskog jezika i mogu biti od velike pomoći u postizanju međusobne razumljivosti, posebno među obrazovanijima. Međunarodne riječi su praktički identične u svim jezicima i jedva da postoje varijacije u značenju. Kada posuđujemo internacionalni vokabular, ostajemo što je moguće bliže pravopisu izvorne riječi, prilagođavajući ga samo onoliko koliko pravopis zahtijeva. Međutim, posebno za grčko-latinski vokabular ide sljedeće:

• Izbjegavaju se geminirani suglasnici: gramofon, grupa.
• Grčki suglasnici th i ph su pojednostavljeni na t i f: teatr, fenomen
• Grčki y je napisan i, što je bliže i pravopisu i izgovoru u većini slovenskih jezika: sistem, fizika
• Zvuk k je uvijek napisan k a nikada c: kontakt
• Zvuk x (često predstavljen sa ch) je napisan h: psiholog.
• Zvuk y (na njemačkom napisano ü, na francuskom u) postaje ju: bjuro.
• Između samoglasnika, zvuk z (napisan -s-) postaje z: baza.
• Između samoglasnika, zvuk s (napisan -ss-) postaje s: masa.

Osim toga, završeci su prilagođeni na predvidljiv način onome što je najčešće u slovenskim jezicima:

• Glagoli latinskog porijekla (često -ate, -fy, -ise/-ize na engleskom, -ieren na njemačkom) imaju -ovati: organizovati , komunikovati.
• Latinica -ia (prevedeno na engleskom kao -ia ili -y) postaje -ija: ekonomija.
• Engleski -sis (od grčkog) postaje -za: kriza.
• Imena hemijskih elemenata itd. na -ium postaju -ij: helij, kriterij.
• Riječi na -um i -us općenito zadržavaju ove završetke: forum, korpus.
• Engleski -ty (latinica -tas, -tatis) postaje -tet: universitet.
• Engleski -ics postaje -ika: ekonomika.
• Engleski -ism postaje -izm: komunizm.
• Engleski -ist postaje -ist: komunist.
• Engleski -sion postaje -zija: televizija.
• Engleski -ssion postaje -sija: diskusija.
• Engleski -tion postaje -cija: akcija.
• Pridjevi izvedeni od ovih imenica imaju završetak -ijny: televizijny, tradicijny.
• Engleski pridevi na -al (latinski -alis) završavaju se na -alny: neutralny.
• Engleski pridevi u -ic, -ical (latinski -icus) imaju završetak -ičny: specifičny, komičny.
• Engleski pridevi u -ive (latinski -ivus) imaju završetak -ivny: pozitivny.
• Engleski pridevi u -ous (latinski -osus) imaju završetak -ozny: seriozny.

Problematičnije su riječi posuđene iz engleskog. Kada pišemo latiničnim pismom, možemo zadržati originalni pravopis (bypass, knockout, jazz, teenager). Međutim, mnogi tekstovi na međuslavenskom jeziku su pisani ćirilicom ili u oba pravopisa paralelno, često uz pomoć programa za transliteraciju, i naravno treba izbjegavati pisanje bypass ili knockout ćirilicom! U većini slučajeva, radije bismo primijenili fonetički pristup: bajpas, nokaut, džaz, tinejdžer, budžet, biznes, mjuzikl, futbol, koktejl, itd.